Kalkulator dâna od danas
U naše vrijeme, da biste saznali željeni datum, dovoljno je koristiti kalendar, isti za sve civilizirane zemlje. Ali u davna vremena sustavi računanja vremena značajno su se razlikovali među različitim civilizacijama. Koja je njihova povijest i tko je zaslužan za današnji izum prvog kalendara?
Povijest kalendara
Prvi spomen plemena koja su mogla brojati godine i godišnja doba s prilično velikom točnošću nalazi se u drevnim analima Europe i Bliskog istoka. Prije otprilike 7 000 godina, na području današnjeg Egipta, u Nabta Playi, stočari su ovisili o kišnoj sezoni, koja je dolazila u približno istim vremenskim intervalima, i hranili su pašnjake za stoku slatkom vodom. U istim vremenskim intervalima na nebu se pojavila najsjajnija zvijezda Sirius, a promatrači su te događaje logično povezali.
Sličan "kalendarski krug" otprilike u isto vrijeme stvorila su plemena na području moderne Njemačke. Zvao se "Gozeksky", a bio je vezan za zimski solsticij.
Vraćajući se Egiptu, vrijedi napomenuti da je kalendar bio vitalan za ovu zemlju, jer je količina žetve ovisila o poplavama rijeke Nil. Predviđanje ovih poplava omogućilo je da se polja na vrijeme pripreme za poplavu, a da se nakon povlačenja vode zna približno vrijeme do sljedeće poplave. Osim Egipćana, kronologijom su se bavili i Židovi, koji su računali od 3761. godine prije Krista, te Rimljani od 753. godine prije Krista. Potonji je počeo brojati svaku novu godinu od 1. siječnja, počevši od godine 45. pr. Kr.
Julijanski kalendar, nazvan po Gaju Juliju Cezaru, prvi je put počeo dijeliti godine na obične i prijestupne. Prvi je trajao 365 dana, a drugi - 366 dana. Takav kronološki sustav bio je prihvaćen u svim kršćanskim zemljama više od 15 stoljeća, sve dok ga nije dovršio papa Grgur XIII. 1582. godine i pretočio ga u gregorijanski kalendar, koji i danas svi koriste. Za razliku od Juliana, to:
- Uklanja pogrešku od 10 dana koja se nakupila od 325. godine nove ere (od Prvog ekumenskog sabora). U stvari, pogreška je bila 12 dana, ali je Grgur XIII tako odredio datum pravog proljetnog ekvinocija na 21. ožujka (granica Uskrsa).
- Računi za redovita pomaka datuma koja nisu bila uzeta u obzir Julijanskim kalendarom. Tako je razlika između starog i novog stila u 17. stoljeću bila 10 dana, u 19. stoljeću - 12 dana, a 2100. godine bit će 14 dana.
Danas je gregorijanski kalendar općeprihvaćen za većinu zemalja svijeta. Čak su i mnoge arapske zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju, prešle na njega. A Indija, Izrael, Kina i mnoge druge države koje imaju svoje kronološke sustave koriste dva kalendara u isto vrijeme: svoj nacionalni i gregorijanski.
Zanimljive činjenice
U različitim razdobljima povijesti svjetske su civilizacije koristile lunarni, lunisolarni i solarni kalendar. U naše vrijeme, općeprihvaćeno je solarno, koje je već više od 2 tisuće godina. Tijekom postojanja kalendarske kronologije nakupile su se mnoge zanimljive činjenice. Evo samo nekoliko njih:
- Aztečka civilizacija, koja je cvjetala na teritoriju modernog Meksika od 14. do 16. stoljeća, računala je kalendar mnogo stoljeća unaprijed - do 21. prosinca 2012.
- Iako je rujan deveti mjesec u godini, njegovo ime dolazi od riječi septem, što se prevodi kao "sedam".
- Stari rimski kalendar imao je samo 10 mjeseci, a samo su 4 od njih imala imena.
- Prvi put pojam prijestupne godine uveo je rimski car Julije Cezar, za čijeg je života zabilježena samo jedna godina od 366 dana.
- Sakupljanje tiskanih džepnih kalendara naziva se filotajmija ili kalendarizam.
- U Rusiji je gregorijanski kalendar uveden tek 1918., nakon svrgavanja monarhije.
- Nacionalni kineski kalendar je lunisolarni i uzima u obzir položaj Sunca i Mjeseca na nebu. Prema njemu, obična godina ima 12 mjeseci, a traje samo 353-355 dana. Prijestupna godina traje 383-385 dana i sastoji se od 13 mjeseci.
- Razlika između gregorijanskog i koptskog kalendara trenutno prelazi 7 godina, zbog čega Etiopija novo tisućljeće nije proslavila 2000., nego 2007.
Također je vrijedno napomenuti da su se tiskani kalendari s mjesecima, datumima i povijesnim/vjerskim događajima dugo smatrali luksuznim predmetima, a imali su ih samo vrlo bogati. Na primjer, u Rusiji je ova praksa postojala do sredine 19. stoljeća.
Tijekom proteklih 6-7 tisućljeća izmišljeni su mnogi kalendari, različiti za svaki narod/civilizaciju. Samo je julijanski (kasnije gregorijanski) kalendar, koji se danas koristi u cijelom svijetu, izdržao test vremena. Najprecizniji je od svih postojećih i daje pogrešku od 1 dana svakih 3333 godine!
